Falkuša

Višani su bili poznati kao ribari te su težili prema otvorenom moru u potrazi za što većim ulovom. Da bi se mogli otisnuti dalje na sinje more, trebali su i brod koji bi im to omogućio. Stoga su majstori brodograditelji nastojali napraviti gajetu koja bi mogla udovoljiti ribarima da prevaljuju veće udaljenosti. I tako je tijekom godina nastao autohtoni hrvatski brod Falkuša, pogonjena veslima i vjetrom.

Komiška gajeta se izrađivala od borovine sa otoka Sveca. Zna se da na tom otoku ima malo zemlje te da ga vjetrovi i valovi nemilosrdno krote. Jasno da je bor koji opstane u takvim uvjetima, drvo koje najbolje podnosi ćudi mora.

Kobilica se tesala od hrastovine, a oplata od ariša. Bila je duga oko 9 metara, široka 2,90m, a jarbol joj je visok po prilici koliko i njena dužina. Pokretalo je pet vesala, a za vjetrovita vremena dizalo se veliko latinsko jedro i flok, čiji bi se vrh pričvrstio na veliki baštun. Dobila je ime po falkama tj. dijelu boka koji bi se za vrijeme ribarenja skinuo. Tako bi brod bio niži i s njega bi se lakše bacale mreže.

Falkuša je imala i autentičnu opremu bez koje se nije isplovljavalo. Ribari bi prije polaska u ribolov na otvoreno more ponijeli svu opremu u koju su spadale drvene bačve za soljenje ribe, posude za vino i vodu, pletene košare za tek ulovljenu ribu, feral za svijetlo i ručno pletene mreže za lov.

Falkuša je za to vrijeme bila savršeno dizajniran brod koji je omogućavao prevaljivanje većih udaljenosti, a ujedno kada bi se uklonili dijelovi boka te jarbol i baštun, služila je kao ribarski brodić za bacanje mreža. (autor: Antonela Mišura)

Full screen PDF