Večer obojana u crveno

 

Grad Vis (kartolina)

 

Uvala-plaža Zaglav

 

Viška pogača od slane ribe

POGAČA OD SLANE RIBE

Sastojci:

1 kg brašna
4 dag kvasca
2 žlice šećera
2 dag soli
12-15 komada očišćene slane ribe
0,5 dl maslinovog ulja
1/2 kg luka
papar (po želji)

Priprema: 

Izmiješati mlaku vodu sa dvije žlice šećera i kvascem te ostaviti da kvasac ukisne. Zatim dodati brašno i sol, sve zajedno izmiješati i umijesiti tijesto. Tijesto ostaviti jedan sat da kisne a nakon toga tijesto podijeliti na dva dijela (jedan veći i jedan manji dio) i razvaljati ih u dva lista.

Većim dijelom tijesta obložite namašćenu posudu za pečenje, a po njemu raširiti tanko isjeckan crveni luk (netko luk prije popirja, a Komižani stave i rajčice). Po luku staviti očišćenu slanu ribu, politi maslinovim uljem i sve malo popapriti, ako volite žešće. Pokriti sve drugim dijelom tijesta, nabosti viljuškom površinu sirove pogače, dobro zatvoriti krajeve i ostaviti sve da se opet malo digne (da nakisne). Paziti da ipak bude tanka. Zatim je staviti peći u zagrijanu pećnicu (na oko 200 stupnjeva).

Neka se peče oko 45 minuta. Kada uhvati zlatnu boju i zamiriše kuću i ulicu, onda je gotova. Izvaditi je i pustiti da odstoji nekoliko minuta. Zatim je izrezati na veće pravokutne komade i poslužiti.

Jede se topla i hladna, već kako tko voli i koliko je tko gladan.

Izvor: "Škoj na pjat"- OŠ VIS

Napomena:

Razlika između viške i komiške pogače je u tome da, po starinskom receptu, u komišku ide rajčica, a u višku ne, ali ljudi danas rade onako kako tko voli.

Želite li saznati više o povijesti ovih viških delicija, pročitajte što o tome piše Veljko Barbieri!

Falkuša

Višani su bili poznati kao ribari te su težili prema otvorenom moru u potrazi za što većim ulovom. Da bi se mogli otisnuti dalje na sinje more, trebali su i brod koji bi im to omogućio. Stoga su majstori brodograditelji nastojali napraviti gajetu koja bi mogla udovoljiti ribarima da prevaljuju veće udaljenosti. I tako je tijekom godina nastao autohtoni hrvatski brod Falkuša, pogonjena veslima i vjetrom.

Komiška gajeta se izrađivala od borovine sa otoka Sveca. Zna se da na tom otoku ima malo zemlje te da ga vjetrovi i valovi nemilosrdno krote. Jasno da je bor koji opstane u takvim uvjetima, drvo koje najbolje podnosi ćudi mora.

Kobilica se tesala od hrastovine, a oplata od ariša. Bila je duga oko 9 metara, široka 2,90m, a jarbol joj je visok po prilici koliko i njena dužina. Pokretalo je pet vesala, a za vjetrovita vremena dizalo se veliko latinsko jedro i flok, čiji bi se vrh pričvrstio na veliki baštun. Dobila je ime po falkama tj. dijelu boka koji bi se za vrijeme ribarenja skinuo. Tako bi brod bio niži i s njega bi se lakše bacale mreže.

Falkuša je imala i autentičnu opremu bez koje se nije isplovljavalo. Ribari bi prije polaska u ribolov na otvoreno more ponijeli svu opremu u koju su spadale drvene bačve za soljenje ribe, posude za vino i vodu, pletene košare za tek ulovljenu ribu, feral za svijetlo i ručno pletene mreže za lov.

Falkuša je za to vrijeme bila savršeno dizajniran brod koji je omogućavao prevaljivanje većih udaljenosti, a ujedno kada bi se uklonili dijelovi boka te jarbol i baštun, služila je kao ribarski brodić za bacanje mreža. (autor: Antonela Mišura)

Full screen PDF

Isplovljavanje iz viške luke

Brončana glava grčke božice Artemide (otok Vis)

Originalna brončana glava grčke božice Artemide čuva se u trezoru banke u Visu, a da bi se trezor otvorio trebaju biti nazočni gradonačelnik grada Visa, predsjednik Gradskog vijeća, direktor banke na rivi i dvojica ključara. Uz potrebne dozvole i zaštitare, svi oni moraju biti prisutni da bi se 2300 godina stara brončana glava grčke božice Artemide mogla izvaditi iz posebnog trezora banke.
Glava božice Artemide pripadala je brončanom kipu visokom oko 150 cm, a prikazuje mladu ženu idealizirana izgleda koja, uz dijademu u kosi, potvrđuje da je riječ o božici. Izraz lica i oblik glave ukazuju na skulpturalne elemente koji se temelje na Praksitelovoj tradiciji. Glava isejske božice originalni je grčki rad s kraja 4. st pr. Kr. ili početka 3. st. pr. Kr. i bila je dio obrednog kipa. Uz Lošinjskog Apoksiomena, Artemida je jedan od najvažnijih antički nalaza u Hrvatskoj. 

Više...