Viška pogača od slane ribe

POGAČA OD SLANE RIBE

Sastojci:

1 kg brašna
4 dag kvasca
2 žlice šećera
2 dag soli
12-15 komada očišćene slane ribe
0,5 dl maslinovog ulja
1/2 kg luka
papar (po želji)

Priprema: 

Izmiješati mlaku vodu sa dvije žlice šećera i kvascem te ostaviti da kvasac ukisne. Zatim dodati brašno i sol, sve zajedno izmiješati i umijesiti tijesto. Tijesto ostaviti jedan sat da kisne a nakon toga tijesto podijeliti na dva dijela (jedan veći i jedan manji dio) i razvaljati ih u dva lista.

Većim dijelom tijesta obložite namašćenu posudu za pečenje, a po njemu raširiti tanko isjeckan crveni luk (netko luk prije popirja, a Komižani stave i rajčice). Po luku staviti očišćenu slanu ribu, politi maslinovim uljem i sve malo popapriti, ako volite žešće. Pokriti sve drugim dijelom tijesta, nabosti viljuškom površinu sirove pogače, dobro zatvoriti krajeve i ostaviti sve da se opet malo digne (da nakisne). Paziti da ipak bude tanka. Zatim je staviti peći u zagrijanu pećnicu (na oko 200 stupnjeva).

Neka se peče oko 45 minuta. Kada uhvati zlatnu boju i zamiriše kuću i ulicu, onda je gotova. Izvaditi je i pustiti da odstoji nekoliko minuta. Zatim je izrezati na veće pravokutne komade i poslužiti.

Jede se topla i hladna, već kako tko voli i koliko je tko gladan.

Izvor: "Škoj na pjat"- OŠ VIS

Napomena:

Razlika između viške i komiške pogače je u tome da, po starinskom receptu, u komišku ide rajčica, a u višku ne, ali ljudi danas rade onako kako tko voli.

Želite li saznati više o povijesti ovih viških delicija, pročitajte što o tome piše Veljko Barbieri!

Falkuša

Višani su bili poznati kao ribari te su težili prema otvorenom moru u potrazi za što većim ulovom. Da bi se mogli otisnuti dalje na sinje more, trebali su i brod koji bi im to omogućio. Stoga su majstori brodograditelji nastojali napraviti gajetu koja bi mogla udovoljiti ribarima da prevaljuju veće udaljenosti. I tako je tijekom godina nastao autohtoni hrvatski brod Falkuša, pogonjena veslima i vjetrom.

Komiška gajeta se izrađivala od borovine sa otoka Sveca. Zna se da na tom otoku ima malo zemlje te da ga vjetrovi i valovi nemilosrdno krote. Jasno da je bor koji opstane u takvim uvjetima, drvo koje najbolje podnosi ćudi mora.

Kobilica se tesala od hrastovine, a oplata od ariša. Bila je duga oko 9 metara, široka 2,90m, a jarbol joj je visok po prilici koliko i njena dužina. Pokretalo je pet vesala, a za vjetrovita vremena dizalo se veliko latinsko jedro i flok, čiji bi se vrh pričvrstio na veliki baštun. Dobila je ime po falkama tj. dijelu boka koji bi se za vrijeme ribarenja skinuo. Tako bi brod bio niži i s njega bi se lakše bacale mreže.

Falkuša je imala i autentičnu opremu bez koje se nije isplovljavalo. Ribari bi prije polaska u ribolov na otvoreno more ponijeli svu opremu u koju su spadale drvene bačve za soljenje ribe, posude za vino i vodu, pletene košare za tek ulovljenu ribu, feral za svijetlo i ručno pletene mreže za lov.

Falkuša je za to vrijeme bila savršeno dizajniran brod koji je omogućavao prevaljivanje većih udaljenosti, a ujedno kada bi se uklonili dijelovi boka te jarbol i baštun, služila je kao ribarski brodić za bacanje mreža. (autor: Antonela Mišura)

Full screen PDF